current-image

  • O Regulatoru
    • Statut
    • Organizaciona struktura
    • Savet
    • Rukovodstvo
    • Informator
    • Izveštaji o radu
    • Finansijski plan
    • Finansijski izveštaji
    • Planovi rada
    • Međunarodna saradnja
    • Često postavljena pitanja
      • Opšta pitanja
      • VAS usluge
      • Radiofrekvencijski (RF) spektar
    • Korisni linkovi
  • Elektronske komunikacije
    • Regulativa - Elektronske komunikacije
      • Zakoni - Elektronske komunikacije
      • Podzakonski akti - Elektronske komunikacije
      • Plan namene i planovi raspodele
      • Plan numeracije
      • Koordinacioni sporazumi
      • Strategije, studije i smernice
      • Ostala opšta akta
    • Tržište
      • Analize tržišta
        • Veleprodajno tržište središnjeg pristupa
        • Veleprodajno tržište terminacije poziva u mobilnoj mreži
        • Ostala tržišta
          • Veleprodajno tržište visokokvalitetnog pristupa
          • Veleprodajno tržište originacije poziva u fiksnoj mreži
          • Maloprodajno tržište pristupa fiksnoj mreži
          • Maloprodajno tržište distribucije medijskih sadržaja
          • Maloprodajno tržište javno dostupne fiksne telefonske usluge
        • Odluke o određivanju relevantnih tržišta i zaključci o usvajanju izveštaja
        • Veleprodajno tržište terminacije poziva u fiksnoj mreži
        • Veleprodajno tržište lokalnog pristupa elementima mreže
      • Standardne ponude
      • Mišljenja revizora
      • WACC studije - Elektronske komunikacije
      • Godišnji pregledi tržišta
      • Kvartalni pregledi tržišta
      • Regulacija cena vezanih usluga
    • Radiofrekvencijski spektar
      • Radio-komunikacije
        • Radio-difuzija
        • Digitalna televizija DVB-T2
        • Digitalni radio T-DAB+
        • Analogni radio FM
        • Radio-stanice u javnoj mobilnoj komunikacionoj mreži
        • Radio-stanice u privatnoj mobilnoj komunikacionoj mreži
        • Radio-stanice na brodu i drugom plovilu
        • Radio-stanice na vazduhoplovu
        • Radio-stanice na lokomotivi
        • Fiksne radio-komunikacije
        • Satelitske radio-komunikacije
          • Fiksne satelitske veze
          • Mobilne satelitske veze
          • SNG
        • Amaterska radio-služba
          • Radioamaterska licenca
          • Dozvola za radioamatersku stanicu
          • CEPT i HAREC
          • Strani državljani
        • Radiodeterminacijska služba
        • Javne komunikacione mreže
        • Privatne komunikacione mreže
        • Uređaji kratkog dometa (SRD)
        • Oprema za proizvodnju programa i organizaciju specijalnih događaja
          • PMSE
          • PMR
      • Korišćenje radiofrekvencijskog spektra
        • Dozvole za korišćenje radiofrekvencijskog spektra
        • Korišćenje radiofrekvencijskog spektra po režimu opšteg ovlašćenja
        • Korišćenje radiofrekvencijskog spektra za posebne namene
      • Evidentiranje korišćenja radiofrekvencijskog spektra
      • Kontrola radiofrekvencijskog spektra
        • Galerija slika
          • Daljinski upravljane kontrolno-merne stanice
          • Kompaktne daljinski upravljane merne stanice
          • Kontrolno-merni centri
          • Merna vozila
          • Senzorske stanice
          • Prenosna oprema
      • Tehnički pregled radio-stanica
      • Prijava smetnji
      • Baza podataka o korišćenju radiofrekvencijskog spektra
      • Uputstva i obrasci
        • Uputstva i obrasci za dozvole za korišćenje radiofrekvencijskog spektra
        • Obrasci i uputstvo za podnošenje prijava za evidentiranje radio-stanice u radiofrekvencijskim opsezima koji se koriste po režimu opšteg ovlašćenja
        • Uputstva za tehnički pregled radio-stanica
        • Lista angažovanih lica
        • Tehničko uputstvo o postupanju prilikom izdavanja pojedinačne dozvole za korišćenje radio-frekvencija za VHF FM radio-difuzne stanice i korišćenje sistema radio podataka – RDS
        • Uputstva za izradu projektne dokumentacije
    • Mreže i usluge
      • Za korisnike
        • Kontrola kvaliteta usluga
        • Numeracija
        • Prenos broja
        • Univerzalni servis
        • Roming
        • Alati za korisnike
        • Geografski pregled rasprostranjenosti širokopojasnih mreža
        • Otvoreni pristup internetu
        • Bezbednost i integritet javnih komunikacionih mreža i usluga
      • Za operatore i pružaoce usluga
        • Uputstva, obrasci i izveštaji
          • Obaveštenje o obavljanju delatnosti elektronskih komunikacija
          • Zahtev za izdavanje numeracije
          • Uputstvo za međunarodno povezivanje
          • Izveštaji koje dostavljaju operatori i pružaoci usluga
          • Godišnji izveštaji o parametrirma kvaliteta
          • Upitnici sa listom indikatora
            • Godišnji izveštaji - tehnički deo
            • Godišnji izveštaji - finansijski deo
          • Kvartalni izveštaji
        • Godišnje naknade
          • Naknade za obavljanje delatnosti elektronskih komunikacija
          • Naknade za korišćenje numeracije
        • Kontrola kvaliteta usluga operatora i pružaoca usluga
        • Stručni nadzor operatora i pružaoca usluga
        • Numeracija za pružaoce usluga
        • Prenos broja za pružaoce usluga
        • Univerzalni servis za pružaoce usluga
        • Infrastruktura za zajedničko korišćenje
        • Geografski pregled rasprostranjenosti širokopojasnih mreža za operatore
        • Otvoreni pristup internetu pružalaca usluga
        • Bezbednost i integritet javnih komunikacionih mreža i usluga za operatore
      • Radio-oprema
  • Poštanske usluge
    • Regulativa
      • Zakon o poštanskim uslugama
      • Podzakonski akti
      • Međunarodna akta
      • Strategije - poštanske usluge
    • Registar - poštanske usluge
    • Opšti uslovi i Cenovnici za obavljanje poštanskih usluga
      • Cenovnici za obavljanje poštanskih usluga
        • Cene poštanskih usluga za unutrašnji saobraćaj
        • Cenovnik poštanskih usluga za međunarodni saobraćaj
      • Opšti uslovi za obavljanje poštanskih usluga
    • Za korisnike poštanskih usluga
      • Cene usluga poštanskih operatera
      • Prigovori korisnika poštanskih usluga
    • Za poštanske operatore
      • Izdavanje dozvola za obavljanje poštanskih usluga i obrasci
      • Naknade za obavljanje poštanskih usluga
      • Obrasci za dostavljanje statističkih podataka operatora
      • Podnošenje izveštaja
    • Univerzalna poštanska usluga
      • Regulatorni izveštaji
      • WACC studije
      • Rezultati nezavisnog merenja neregistrovanih pismonosnih pošiljaka
    • Tržište poštanskih usluga
      • Kvartalni podaci – poštanske usluge
      • Studije i istraživanja
      • Godišnji pregled tržišta
    • Česta pitanja i odgovori
    • Inovacije i informacije
  • Informaciona bezbednost
    • Zakoni - Informaciona bezbednost
    • Podzakonski akti - Informaciona bezbednost
    • Strategije, studije i smernice iz oblasti informacione bezbednosti
  • Kontakt
  • Korisni linkovi
  • Prigovori na rad operatora
  • O Regulatoru
  • Novosti
  • Kontakt
  • Prigovori na rad operatora
  • Registar

Pretraga

Mreže pete generacije (5G) i zaštita zdravlja ljudi

Ratel / Novosti / Mreže pete generacije (5G) i zaštita zdravlja ljudi

Novosti

  • O Regulatoru
  • Novosti
  • Kontakt

24.04.2020.

Mreže pete generacije (5G) i zaštita zdravlja ljudi

Svedoci smo, u našoj eri, nezapamćene pandemije izazvane korona virusom. Trenutno je u svetu evidentirano preko 2,6 miliona osoba zaraženih ovim virusom, a do sada je od posledica zaraze preminulo više od 180.000 hiljada ljudi. Ovo, nažalost, nisu konačni rezultati. Pogođene su kako razvijene zemlje, tako i zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje (https://www.worldometers.info/coronavirus/). U trenutku kada se suočavamo sa zastojem svetske ekonomije, brigom o ekonomskom preživljavanju i opravdanim strahom zbog pandemije COVID-19, pojavili su se mnogi komentari koje, prevashodno na društvenim mrežama, plasiraju zagovornici takozvanih „teorija zavere“, u kojima se uzroci pandemije povezuju upravo sa razvojem  5G mreža. Ovakvi navodi su prepoznati kao dezinformacije, te su YouTube, Facebook i slične platforme odmah uklonile problematični sadržaj i istakle merodavne izvore informacija.

Usled poplave lažnih vesti i na osnovu ovih, ničim naučno potvrđenih i krajnje bizarnih teorija, u pojedinim zemljama je došlo do vandalskih akcija, uništavanja opreme mobilne telefonije, pod izgovorom da upravo 5G oprema koja je instalirana na stubovima negativno utiče na zdravlje ljudi i to na dva načina: prvo, prenošenjem virusa putem 5G tehnologije čime se širi zaraza, i drugo, uticajem 5G  mreža na imuni sistem čime se omogućava rasprostiranje virusa COVID-19 među stanovništvom. Ni jedna ni druga tvrdnja, naravno, nisu ni na koji način naučno utemeljene i ocenjene su u većini komentara kao „najgora vrsta lažnih vesti“ u eri pandemije. U Velikoj Britaniji, Holandiji i Belgiji zapaljeno je i demolirano na desetine stubova sa opremom, pa čak i jedna lokacija u susednoj Hrvatskoj. Na većem broju uništenih lokacija čak nije ni bilo 5G opreme, što dodatno govori o stanju svesti počinilaca ovih dela, podstaknutih dezinformacijama plasiranim u javnost preko društvenih mreža.

Potrebno je jasno i nedvosmisleno istaknuti da između 5G tehnologije i korona virusa ne postoji nikakva veza. U nedavnom saopštenju Svetske zdravstvene organizacije - SZO ( World Health Organization – WHO) (https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public/myth-busters) navodi se da virus ne može putovati radio-talasima, niti putem mobilne mreže. COVID-19 se širi respiratornim putem, kapljično, kada zaražena osoba kija, kašlje ili govori. Ljudi se, takođe, mogu inficirati ako nakon kontakta sa zaraženom površinom, dodiruju oči, usta ili nos. Konačno, COVID-19 je rasprostranjen u mnogim zemljama koje nemaju 5G mobilne mreže.

Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućeg zračenja (International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection - ICNIRP) je u martu 2020. godine izdala najnovije smernice za limite izlaganja elektromagnetnim poljima u opsezima od 100 kHz do 300 GHz  (https://www.icnirp.org/cms/upload/publications/ICNIRPrfgdl2020.pdf). Smernice su izrađene u skladu sa izveštajima SZO, Naučnog odbora Evropske komisije za novonastale i novootkrivene zdravstvene rizike (Scientific Committee on Emerging and Newly Identified Health Risks - SCENIHR) i Švedske agencije za zaštitu od zračenja (Swedish Radiation Safety Authority - SSM) o potencijalnim posledicama po zdravlje usled izlaganja elektromagnetnim poljima. Na osnovu svih pokazatelja, u izveštajima se navodi da je povećanje lokalne temperature tkiva sa promenom propusnosti ćelijskih membrana i stimulacijom nerava, što je u praksi slučaj kada je mobilni telefon prislonjen uz glavu pri telefoniranju, jedini potvrđeni efekat na zdravlje ljudi prouzrokovan izlaganjem elektromagnetnim poljima. Izveštaji detaljno ukazuju na to da nije potvrđen uticaj elektromagnetnog zračenja na izazivanje ili razvoj karcinoma i da nije potvrđen štetan uticaj na plodnost, trudnice, razvoj dece, imuni sistem, funkcije mozga, sluh, vid, neuro-degenerativne bolesti, neuro-endokrini sistem, kardiovaskularni i nervni sistem. Zaključak je da nema dokaza o štetnom uticaju na zdravlje ljudi pri izloženosti na nivoima ispod limita iz smernica ICNIRP-a, niti postoji dokaz o eventualnom mehanizmu interakcije koji bi predvideo mogućnost pojave štetnih uticaja na zdravlje usled izloženosti elektromagnetnom zračenju ispod graničnih nivoa. Kada se govori o ovoj vrsti zračenja, mora da se napomene da ono spada u nejonizujuća zračenja, odnosno, zračenja koja nemaju svojstva da menjaju strukturu molekula, kao što je to slučaj sa jonizujućim zračenjem (X-zraci). Međunarodna agencija za istraživanje kancera (International Agency for Research on Cancer - IARC) Svetske zdravstvene organizacije u svom izveštaju (http://publications.iarc.fr/126) svrstava izloženost elektromagnetnom zračenju, koje je u granicama trenutno preporučenim na međunarodnom i evropskom nivou, u grupu koja se smatra manje rizičnom od kategorije većeg rizika u koju su svrstani  konzumiranje crvenog mesa i rad u noćnoj smeni.

Nove smernice ICNIRP  ukazuju na to da su postojeće granice izlaganja elektromagnetnom polju, uz neznatno prilagođavanje metoda merenja i samih limita, odgovarajuće i za radio-frekvencijske opsege namenjene  za rad  5G mreža.

5G tehnologija koristi deo radio-frekvencijskog spektra koje već koriste mreže 3G i 4G ali radi i na višim frekvencijama. Nivoi jačine elektromagnetnog polja 5G mreža, odnosno, nivoi zračenja,  su u okvirima postojećih međunarodnih normi, koje je definisala ICNIRP. Ako uporedimo nivoe zračenja predajnika postojećih 3G i 4G  baznih radio stanica sa nivoima zračenja predajnika 5G bazne radio stanice, treba napomenuti da  5G  predajnici koriste manje antene i rade sa nižim nivoom snage u odnosu na 3G ili 4G predajnike, upravo zbog potrebe za gušćom mrežom, što opet implicira i da će stepen izloženosti elektromagnetnom zračenju od 5G antena biti manji. Nedavno istraživanje Evropske komisije pokazalo je da se u urbanim sredinama gde se, pored 4G  tehnologije koja se i dalje koristi, uvede i 5G tehnologija,  može očekivati samo skromno kumulativno povećanje ukupne izloženosti elektromagnetnom zračenju. Već je poznata činjenica da, što je bazna radio stanica dalje od korisnika i što je signal „lošiji", to je veće zračenje mobilnog terminala koji na taj način pokušava da komunicira sa baznom radio stanicom, pri čemu najveći uticaj u ovom slučaju na korisnika ima njegov mobilni terminal.

Primena nove generacije mobilne telefonije (5G) omogućava  poboljšanje karakteristika postojećih i već primenjenih tehnologija u mobilnim mrežama. Rezervisanjem novih radio-frekvencijskih opsega u Finalnim aktima Svetske konferencije o radio komunikacijama (WRC-19), koja je održana krajem 2019. godine, omogućeni su dalji razvoj i primena ove tehnologije.  Uzimajući u obzir sve faktore, proces uvođenja i primene 5G  tehnologije se nezaustavljivo odvija na svetskom nivou, u cilju zadovoljavanja potreba ekonomskog razvoja koji više nije moguć bez razvijenih telekomunikacija.

Tokom prethodnih nekoliko godina učestalo se održavaju aukcije za radio-frekvencijske opsege koji su prevashodno namenjeni 5G tehnologijama, ovo se pre svega odnosi na preferentni radio-frekvencijski opseg 3,4-3,8 GHz. Do kraja 2019. godine približno polovina evropskih zemalja je završila postupak aukcije, odnosno prodaje odgovarajućeg dela radio-frekvencijskog spektra operatorima, dok većina preostalih zemalja planira da sprovede aukciju tokom 2020. i 2021. godine. Prema poslednjem izveštaju Asocijacije dobavljača mobilnih uređaja na globalnom nivou (Global mobile Suppliers Association - GSA ), iz aprila 2020.  godine, 73  operatora je pustilo u rad 5G mreže sa komercijalnim pružanjem usluga u 41 zemlji, dok je u drugim zemljama 88 operatora najavilo puštanje 5G mreže u rad, dok je 380 operatora u fazi testiranja svojih 5G mreža (https://www.ratel.rs/uploads/documents/empire_plugin/GSA5G.pdf).

Uslov za primenu radio-frekvencijskog opsega za 3,4-3,8 GHz za potrebe 5G  tehnologija je, pre svega, bio oslobađanje ovog opsega od prethodne, sada već zastarele, tehnologije WiMAX (Worldwide Interoperability for Microwave Access). WiMAX je telekomunikaciona tehnologija koja svojom arhitekturom podseća na mobilnu telefoniju (širokopojasni bežični pristup korišćenjem baznih stanica za ostvarivanje veze „tačka - više tačaka“ ), koja je bila prisutna i u našoj zemlji, a koja će u budućnosti biti zamenjena baznim radio stanicama 5G tehnologije.

RATEL je,  u prethodnom periodu, izdao četiri privremene pojedinačne dozvole za korišćenje radio-frekvencija u cilju testiranja i ispitivanja 5G  mreže na teritoriji grada Beograda, operatoru Telenor za jednu lokaciju i operatoru Telekom Srbija za tri lokacije. Nakon završenih testiranja i isteka roka važenja privremenih dozvola, navedene bazne radio stanice su isključene, odnosno, u Srbiji trenutno nema 5G baznih radio stanica koje su u radu.

RATEL, u okviru projekta „EMF RATEL“ koji predstavlja sistem za kontinulano praćenje nivoa elektromagnetnog polja, prati nivoe i promene nivoa polja, kao i izloženost populacije elektromagnetnom zračenju (http://emf.ratel.rs/cyr/index). U ovom trenutku, širom zemlje postavljeno je ukupno  41 senzora koji kontinualno vrše zadata merenja. Sve do sada izmerene vrednosti su daleko niže od propisima dozvoljenih vrednosti nivoa elektromagnetnog polja. Na lokaciji Naučno-tehnološkog parka „Zvezdara“, u periodu važenja privremenih dozvola, praćen je rad testne 5G bazne radio stanice operatora Telenor. Ni u jednom trenutku nije zabeležen nivo polja koji je  bio u suprotnosti  u pogledu ispunjenosti važećih normi. Zabeleženi su nivoi polja koji predstavljaju samo mali deo dozvoljenog limita. Kako kod nas ne postoji 5G mreža puštena u rad za komercijalno pružanje usluga, nismo u mogućnosti da prikažemo detaljniji izveštaj na ovu temu.

Kao dobar primer preliminarnih rezultata nivoa elektromagnetnog polja 5G mreže u radu, može nam poslužiti slučaj Velike Britanije. Britanska regulatorna agencija „Ofcom“ je izvršila kontrolna merenja u okolini 22 bazne radio stanice 5G mreže svojih mobilnih operatora. U Velikoj Britaniji komercijalne 5G mreže počele su sa radom u avgustu 2019. godine za korisnike fiksnog bežičnog širokopojasnog pristupa (Fixed Wireless Access - FWA), a u februaru 2020. godine sa pružanjem usluga mobilnim korisnicima. Glavni zaključak je da je izloženost nejonizujućem zračenju u zonama u kojima su obavljana merenja reda veličine 1%, računato u odnosu na ICNIRP referentne nivoe definisane za opštu populaciju, kao i da veći doprinos ukupnom nivou polja daju „stare“ tehnologije kao što su 2G, 3G i 4G. Detaljan izveštaj je dostupan na linku:

https://www.ofcom.org.uk/__data/assets/pdf_file/0015/190005/emf-test-summary.pdf.

Na osnovu informacija koje je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija  saopštilo pre uvođenja vanrednog stanja, sprovođenje postupka javnog nadmetanja za prodaju spektra u opsegu 3,4-3,8 GHz, za korišćenje na tehnološki neutralnoj osnovi (što uključuje i 5G tehnologije) bilo je planirano za treći, odnosno četvrti kvartal 2020. godine. U skladu sa Zakonom o elektronskim komunikacijama, na osnovu odluke države o prodaji spektra, po donošenju od strane Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija  odgovarajućeg Pravilnika o minimalnim uslovima za izdavanje pojedinačnih dozvola za korišćenje radio-frekvencija po sprovedenom postupku javnog nadmetanja u pomenutom radio-frekvencijskom opsegu, postupak javnog nadmetanja sprovodi RATEL.

U svetlu razvoja 5G tehnologije, u delu koji se odnosi na uticaj ove tehnologije na životnu sredinu, odnosno na zaštitu životne sredine, nadležne institucije Republike Srbije će preduzeti sve odgovarajuće mere kako bi životna sredina i zdravlje ljudi  bili maksimalno zaštićeni, u skladu sa  zakonskom regulativom koju definiše Ministarstvo za zaštitu životne sredine. U Republici Srbiji granične vrednosti izlaganja elektromagnetnim poljima za opštu populaciju definisane su  Pravilnikom o granicama izlaganja nejonizujućim zračenjima („Službeni glasnik RS“, broj 104/2009). Treba napomenuti da su granične vrednosti intenziteta vektora jačine električnog polja definisane u pomenutom dokumentu  oko dva i po  puta niže, odnosno daleko strožije, u odnosu na preporuke ICNIRP koje se odnose na limit izlaganja elektromagnetnim poljima u radio-frekvencijskim opsezima 100 kHz-300 GHz.

Podeli:

Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge

PIB: 103986571 | Matični broj: 17606590

Palmotićeva 2 11103 Beograd, PAK 106306, Republika Srbija

Lokacija na mapi grada
phone

0800/800-999

email

ratel@ratel.rs

fax

011/3232-537

linkedin facebook youtube instagram
Pravno obaveštenje Politika privatnosti

© 2025 RATEL | Sva prava zadržana

Sajt www.ratel.rs koristi samo nužne kolačiće. Više o kolačićima pročitajte ovde.